Terra Croatica
Strikoman vec godinama bilježi objektivom svoga fotoaparata vjerske svetkovine, procesije, pucke fešte... duboko osjecajuci važnost cuvanja takvih dogadanja kojima hrvatska baština obiluje. Pretace ih u zabilješke, u fotomonografska tematska izdanja izuzetne umjetnicke poetike nazvane Terra Croatica. One u posljednje vrijeme postaju nadasve zanimljiv i originalan izvor etnografske, ali i kulturne i prirodne baštine. Za Strikomanove fotografije, koje su sastavni dio tih serijala, teško je odrediti granicu vrijednosti izmedu njihove dokumentarnosti i umjetnièkog izražaja. Strikoman je zadržavajuci osobnost stilskog izražavanja, kreativnim okom i svojim izborom izvukao trenutke koji su istovremeno dokumenti mjesta i vremena. Izuzetna je njihova ekspresivnost koju postiže izborom sadržaja, kompozicije i svjetla. Strikomanu nije uvijek važna reprezentativnost motiva vec detalj koji otkriva snagu dogadanja. Stoga su njegovi radovi bogati dramatikom i narativnošæu. Oni poticu gledatelja kroz životnost atmosfere na osobno sudjelovanje. Strikoman bilježi trenutke najsnažnije ekspresije akcije ili kontemplacije, njegovi likovi na fotografijama bliski su zbog svoje neposrednosti, ali su ujedno i heroji koji s lakocom dovode do željenog uspjeha. Umjetnik otkriva svo bogatstvo životnih situacija bez uljepšavanja, a istovremeno njihovu nadrealnost, duhovitost te «slucajno» zabilježenu ljepotu. Zanimanje za ove umjetnicke fotoserijale, nema vremenskog ogranicenja, ono je aktualno kako kod narucitelja tako i kod publike. Teme se nižu jedna za drugom, a izdanja su u posjedu mnogih zaljubljenika baštine i kulturnih institucija te knjižnica, kako onih u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu (La Bibliothèque nationale de France, Pariz, Francuska).
Toncika Cukrov, prof
Galerija Terra Croatica monografija

Vodicki Žudiji* tema je koja je Šimu Strikomana od najranijeg djetinjstva svojim dramatskim i vizualnim efektima oduševljavala, te je na najrazlicitije nacine bio sudionik tog vjerskog dogadanja. Danas je to tema prepoznata kao izuzetno vrijedni spektakl hrvatske pasionske baštine koju je Strikoman, kao snimatelj i fotograf, svojim radovima otkio široj javnosti. Doboko osjecajuci važnost cuvanja slicnih anakronih dogadanja kojima hrvatska baština obiluje - vjerske svetkovine, procesije, pucke fešte... umjetnik ih ovjekovjecuje objektivom svoga fotoaparata. Tako se Strikomanova fascinacija tom tematikom pretocila u fotoalbumske serijale izuzetne umjetnicke poetike poznate pod naslovom Terra Croatica.

Broj izdanih fotomonografija Terrae Croaticae je jedanajest. Ova izložba oslikava samo dio tih radova. No, sve su to teme koje pripadaju znamenjima hrvatske tradicije. Uz radove koji ilustriraju vodicke Žudije predstavljene su fotografije s tradicionalnog Puta križa u Mariji Bistrici, Svetkovine S v. Vlaha u Dubrovniku, Gospe od Andela na Visovcu, Sv. Eufemije u Rovinju, Gospe od kapelice u Rogoznici, Gospe od Rašelja u Zlarinu, Karavaj u Tisnu, a predstavljene su i pucke fešte kao što je Sinjska alka u Sinju, Trka na prstenac u Barbanu, proslava devetstote godišnjice Bašcanske ploce u Jurandvoru na otoku Krku, te gradski obicaji baroknog Varaždina.

Za Strikomanove fotografije teško je odrediti granicu vrijednosti izmedu njihove dokumentarnosti i umjetnickog izražaja. Strikoman je kreativnim okom i svojim izborom izvukao trenutke koji su istovremeno dokumenti mjesta i vremena zadržavajuci osobnost stilskog izražavanja. Izuzetna je njihova ekspresivnost koju postiže izborom sadržaja, kompozicije i svjetla. Strikomanu nije uvijek važna reprezentativnost motiva vec detalj koji otkriva snagu dogadanja. Stoga su radovi bogati dramatikom i narativnošcu. Oni nas poticu na osobno sudjelovanje kroz životnost atmosfere i bilježenja trenutka najsnažnije ekspresije akcije ili kontemplacije. Likovi na Strikomanovim fotografijama bliski su nam zbog svoje neposrednosti, ali su i heroji koji nas s lakocom dovode do željenog uspjeha. Umjetnik nam otkriva svo bogatstvo životnih situacija bez uljepšavanja, i u isto vrijeme njihovu nadrealnost ili duhovitost te «slucajno» zabilježenu ljepotu.

Estetika Strikomanovih fotografija puna je nazocnosti fenomena koji želi predstaviti. Stoga je naglašen maniristicki senzibilitet u izboru atmosfere uz prisustvo dramatike u izboru kompozicije ili sadržaja. I uvijek je to idealni trenutak eksplicitne živosti. Tako tradicijska i sakralna baština ostaje zabilježena u svom najsnažnijem trenutku. Ona kroz Strikomanove fotografije – fotoserijale ne samo da povremeno izranja iz dubina kroz spektakularnu materijalizaciju iscjeljujuci prostore u kojima se pojavljuje, vec stalno ostaje kao podsjetnik medu nama.

Toncika Cukrov


* Žudiji je lokalni naziv za Žudije odnosno Židove. Oni su sudionici dramskog prikaza kojeg mještani Vodica (i još nekih mjesta u Hrvatskoj) uprilicuju u Velikom tjednu. Žudiji na Veliki petak prate Isusa dok nosi teški križ prema mjestu svog razapinjanja. Cuvaju njegov grob sve do noci njegova uskrsnuca kada se razbježe.


NA IZVORU SMOKVICE 2007. - "ZBOGOM SMOKVICO BIJELA!!!"
SMOKVICA - U okviru tradicionalne ljetne manifestacije Na izvoru Smokvice-kao što je nekad bilo, a koja je ove godine posvećena našim iseljenicima, održana je u župnoj crkvi Gospe Kandalore priredba pod nazivom Zbogom Smokvico bijela.
Priredba je započela prigodnim otvaranjem tematske izložbe slika posvećene iseljenicima, nakon čega je prof.dr. Zvonimir Šeparović govorio o našim iseljenicima i njihovom doprinosu u gospodarskom i svekolikom razvitku Smokvice i otoka Korčule. Potom je uslijedio prigodan program u kojem su sudjelovali glumac Ljubo Kapor, prof. Alen Krajančić i Gabrijel Tomić (klarinet), ženska klapa Ardura, Pjevačice po starinsku, Luški kantaduri, recitatori Tonko Pecotić, Vesna Pecotić i Luka Krajančić. Posebni gosti večeri bili su primadona Ivanka Boljkovac i operni pjevač Nikša Radovanović.
Također, tijekom večeri umjetnički fotograf Šime Strikoman predstavio je najnovije izdanje mape fotografija Terra Croatica (br.14) pod nazivom Na izvoru Smokvice, a koja je posvećena kapetanu smokviške Kumpanjije Marinetu Tomašiću Deževiću. Na samom završetku večeri načelnik Općine Smokvica Lenko Salečić zahvalio se svim izvođačima, gostima i posjetiteljima, a posebno organizatoru priredbe i voditeljici programa prof. Mari Margaritoni na hvale vrijednom doprinosu očuvanju i promicanju izvornih običaja rodnog kraja. Potom je uslijedila razmjena poklona i razgledavanje izložbe posvećene našim iseljenicima.

Slijedećeg dana na Velikoj pijaci ispred crkve Gospe Kandalore, Smokvici u goste bila je Konavoska baština koja se domaćinu i brojnim gostima predstavila sa programom pod nazivom Put svile.
Tom prigodom voditeljica etnografskog muzeja u Konavlima mr Marina Desin predstavila je projekt kulturne baštine Konavala, Također, posjetiteljima je predstavljen i tzv. put svile, odnosno, video projekcija uzgoja i izrade svile, te tkanje osnovnih dekorativnih elemenata narodne nošnje, a koje su praktično izveli učenici prodručnih škola iz Močića i Ćilipa.
Posebna atracija večeri bila je teta Mara Drobac koja je uz asistienciju Mare Marinović i Mare Slovak nazočnima po prvi puta javno prikazala izvlačenje i predenje svile.

Članovi KUD-a Stjepan Radić iz Pridvorja su uz svirku lijeričara Iva Letunića Ibra otplesali nekoliko kola i izvornih konavoskih plesova, a Stjepan Marinović prigodno uputio domaćinu i gostima najstariju konavosku zdravicu. Brojni posjetitelji pljeskom su nagradili svirku Stjepana Marinovića (unuk) koji im je na lijerici odsvirao poznati ples Linđo, poslije kojeg je uslijedio nastup klape Oštro i recitator Miho Banac koji je pročitao nekoliko biranih stihova konavoskog pjesnika Petra Obada iz zbirke pjesama Naštesrce i Štomudrago.

Na kraju priredbe općinski načelnik Lenko Salečić zahvalio se gostima na lijepoj i vrlo dojmljivoj prezentaciji konavoskih običaja i izvorne tradicije, nakon čega je na Maloj pijaci uslijedilo otvaranje i razgledanje izložbe ručnih radova i rukotvorina vrijednih članova konavoske udruge Baština.

Dinko Oreb